Pojmovnik: PHP i IT sigurnost

125 stručnih pojmova jasnim riječima, svaki s poveznicom na odgovarajuću stručnu stranicu.

#A B C D E F G H I J K L M N O P R S T U V W X Z

#

2FA: 2FA (dvofaktorska autentifikacija) pri prijavi uz lozinku traži i drugi dokaz, primjerice kod iz aplikacije ili sigurnosni ključ. Ukradena lozinka tada sama više nije dovoljna. Za sve administratorske pristupe CMS-u, hosting panelu i poslužiteljima 2FA bi trebala biti standard. Postavljanje dvofaktorske autentifikacije za admin pristupe →

A

Apache: Apache HTTP Server jedan je od najstarijih i najraširenijih web-poslužitelja. PHP u njemu radi ili kao modul (mod_php) ili putem PHP-FPM-a preko FastCGI-ja. Datotekama .htaccess konfiguracija se može prilagođavati po direktorijima. Zaštita Apachea s mod_php →

B

Backdoor (stražnja vrata): Backdoor (stražnja vrata) je skriveni pristup kojim se napadači nakon provale mogu vratiti. To može biti datoteka, administratorski račun, cron posao ili SSH ključ. Zato svako čišćenje uključuje traženje svih vrsta pristupa, a ne samo datoteka. Pronalaženje WordPress backdoora: sustavno otkrivanje stražnjih vrata →
Backport: Backport prenosi sigurnosni ispravak u stariju verziju programa bez prelaska na novu verziju. Linux distribucije i pružatelji hostinga to često rade; prikazani broj verzije tada ostaje isti. Je li backport instaliran, dokazuju changelog paketa i potvrda pružatelja, a ne broj. PHP nadogradnja ili backport? Odluka za stare sustave →
Brute force: Kod brute force napada napadač automatizirano isprobava mnogo lozinki za jedan račun. Cilj su često administratorske prijave CMS-ova, SSH ili FTP. Zaštitu pružaju jake lozinke, dvofaktorska prijava i automatska blokiranja poput Fail2bana. Zaštita admin prijava od brute forcea: zaštita svake prijave →
BSI: BSI (njemački Savezni ured za informacijsku sigurnost) je savezno tijelo za kibernetičku sigurnost u Njemačkoj. Objavljuje upozorenja, preporuke i standarde poput IT-Grundschutza. Za PHP2Shell BSI je proglasio razinu upozorenja 3 (narančasta) i preporučio hitno ažuriranje. Što BSI preporučuje o PHP2Shellu →

C

CDN: CDN (Content Delivery Network) isporučuje sadržaje preko mnogih distribuiranih poslužitelja i tako stoji ispred same web-stranice. Mnogi CDN-ovi nude i WAF pravila, primjerice Cloudflare protiv PHP2Shella. Zaštita djeluje samo za promet preko CDN-a i ne zamjenjuje ažuriranje PHP-a. Cloudflare zaštitna pravila protiv PHP2Shella: što postižu, a što ne →
CERT-Bund: CERT-Bund je Computer Emergency Response Team njemačke savezne uprave pri BSI-ju. Objavljuje upozorenja i informacijske usluge o ranjivostima te obavještava mrežne operatere o ranjivim sustavima. CERT-Bund je upozorio i na PHP2Shell. Što CERT-EU i CERT-Bund savjetuju o PHP2Shellu →
CERT-EU: CERT-EU je tim za kibernetičku sigurnost institucija, tijela i agencija Europske unije. Prema izvješćima CERT-EU smatra mogućim da su kod PHP2Shella pogođene verzije od PHP-a 5. Savjetuje izolirati javno dostupne aplikacije ako se ne mogu pravodobno zakrpati. Što CERT-EU i CERT-Bund savjetuju o PHP2Shellu →
CGI: CGI (Common Gateway Interface) je staro sučelje u kojem web-poslužitelj za svaki zahtjev pokreće vanjski program i vraća njegov izlaz. Jednostavno je, ali sporo, i za PHP ga je uglavnom zamijenio FastCGI. Stare CGI postavke još se mogu naći na nekim hosting i Windows sustavima. CGI i FastCGI: osnove →
cgroups: cgroups (Control Groups) su funkcija Linux jezgre kojom se mogu ograničiti memorija, procesor i drugi resursi za skupine procesa. Koriste ih kontejneri i systemd, primjerice putem MemoryMax. php.net kao privremenu mjeru protiv PHP2Shella preporučuje ograničenje memorije putem kontejnera ili cgroupa umjesto putem RLIMIT_AS ili RLIMIT_DATA. Postaviti granice memorije pomoću systemd-a i cgroupa →
Changelog: Changelog navodi izmjene verzije programa ili paketa, kod sigurnosnih ispravaka najčešće s CVE brojem. Na Debianu i Ubuntuu apt-get changelog prikazuje changelog paketa, a u RHEL obitelji rpm -q --changelog. Tako se backport može dokazati i uz isti broj verzije. Dokazati CVE brojeve u changelogu paketa →
Ciklus izdanja: Svaka verzija PHP-a najprije dobiva ispravke pogrešaka, a zatim još neko vrijeme samo sigurnosne ispravke. Kada koja verzija završava, PHP projekt objavljuje na php.net u popisu podržanih verzija. PHP 8.2 prema php.net doseže kraj podrške 31. 12. 2026. PHP verzije i ciklus izdanja →
CLI: CLI (Command Line Interface) je PHP u naredbenom retku, primjerice za cron poslove, konzolne naredbe CMS-ova i Composer. CLI PHP može biti druga verzija od PHP-a koji poslužuje web-stranice. Naredba php -v stoga prikazuje samo verziju naredbenog retka; oba puta moraju biti zakrpana. PHP u naredbenom retku (CLI) →
CloudLinux: CloudLinux je Linux distribucija za zajednički hosting koja klijente razdvaja u ograničena okruženja. Putem alt-php stavlja na raspolaganje mnoge verzije PHP-a jednu uz drugu, i starije. Svaka od tih verzija mora biti zasebno zakrpana. CloudLinux i alt-php: što trebaju znati korisnici hostinga →
Command injection: Kod command injectiona unos neprovjeren dolazi u sistemsku naredbu koju aplikacija izvršava. Napadač tako može pokretati vlastite naredbe s pravima web-poslužitelja. Zaštitu pruža izbjegavanje poziva ljuske gdje je moguće i dosljedno maskiranje funkcijom escapeshellarg(). Spriječiti Command Injection u PHP-u →
Composer: Composer je upravitelj paketa za PHP. Instalira biblioteke prema podacima u composer.json i točne verzije bilježi u composer.lock. Naredbom composer audit instalirani se paketi mogu provjeriti na poznate sigurnosne ranjivosti; ranjivosti u samom PHP-u ta naredba ne pronalazi. Composer: upravitelj paketa za PHP →
cPanel: cPanel je upravljački panel za web-hosting, a WHM je sučelje za administratora poslužitelja. Verzije PHP-a tamo se najčešće isporučuju putem vlastitih paketa (EasyApache). Koji su buildovi zakrpani, potvrđuju stanje paketa i pružatelj hostinga. cPanel i WHM: zaštita PHP-a →
Credential stuffing: Kod credential stuffinga napadači isprobavaju pristupne podatke iz ranijih curenja podataka kod drugih usluga. Funkcionira jer mnogi ljudi lozinke koriste višekratno. Zaštitu pružaju jedinstvene lozinke za svaku uslugu i dvofaktorska prijava. Postavljanje dvofaktorske autentifikacije za admin pristupe →
CSP: CSP (Content Security Policy) je zaglavlje koje određuje iz kojih izvora stranica smije učitavati skripte, slike i druge sadržaje. Otežava XSS i ubacivanje tuđih skripti, primjerice kod skimminga. Strogu CSP treba pažljivo testirati kako bi web-stranica i dalje radila. Sigurnosna zaglavlja za web-stranice: ispravno postavljanje →
CSRF: CSRF (Cross-Site Request Forgery) navodi preglednik prijavljenog korisnika da nehotice pokrene radnju na drugoj web-stranici. Tipične su izmjene u administratorskim područjima. Zaštitu pružaju nasumični tokeni u obrascima i kolačići s atributom SameSite. CSRF zaštita u PHP aplikacijama →
CVE: CVE (Common Vulnerabilities and Exposures) je svjetski korišten popis koji svakoj poznatoj sigurnosnoj ranjivosti dodjeljuje jedinstveni broj, primjerice CVE-2026-109618. Broj čini objave proizvođača, tijela i distribucija usporedivima. Putem CVE broja u changelogu paketa može se provjeriti i je li ispravak instaliran. Dokazati CVE brojeve u changelogu paketa →
CVSS: CVSS (Common Vulnerability Scoring System) ocjenjuje težinu ranjivosti na ljestvici od 0 do 10. Ocjena uzima u obzir primjerice je li napad moguć putem mreže i bez prijave. PHP2Shell ranjivosti imaju svaka CVSS v4.0 9.2; o konkretnom riziku u Vašem okruženju sama ta vrijednost ništa ne govori.

D

DDoS: DDoS napad (Distributed Denial of Service) preopterećuje uslugu zahtjevima iz mnogo izvora dok ne postane nedostupna. Podaci se pritom u pravilu ne kradu. DDoS treba razlikovati od exploita koji ciljano iskorištava ranjivost. DDoS ili hakerski napad? Ispravno razvrstavanje napada →
Defacement: Kod defacementa napadači vidljivo mijenjaju početnu stranicu ili sadržaje web-stranice, primjerice porukama ili slikama. Upadljiv je, ali često samo vidljiv znak dublje provale. Web-stranicu do razjašnjenja treba tretirati kao kompromitiranu. Web-stranica hakirana, što učiniti? Hitna pomoć na daljinu →
Deserijalizacija: Deserijalizacija pretvara spremljene podatke natrag u objekte, u PHP-u primjerice funkcijom unserialize(). Ako podaci potječu od korisnika, napadači mogu izgraditi objekte tako da se pri učitavanju izvrši neželjeni kod. Za korisničke podatke sigurniji je izbor JSON. Nesigurna deserijalizacija u PHP-u: unserialize i sigurnost →
disable_functions: disable_functions je postavka u php.ini kojom se isključuju pojedine PHP funkcije, tipično one za izvršavanje sistemskih naredbi. Može se postaviti samo u php.ini, ne u kodu aplikacije. Otežava život napadačima, ali ne zamjenjuje ni ažuriranja ni uredna prava pristupa. Ispravna uporaba PHP disable_functions →
display_errors: display_errors određuje prikazuje li PHP poruke o pogreškama izravno u pregledniku. U produkciji vrijednost treba biti Off, a pogreške se umjesto toga putem log_errors upisuju u zapisnik. Vidljive poruke inače otkrivaju putove, verzije i dijelove koda. display_errors off: isključiti ispis pogrešaka u produkciji →

E

EDR: EDR (Endpoint Detection and Response) je softver na poslužiteljima i radnim mjestima koji promatra procese, pristupe datotekama i mrežne veze te prijavljuje ili zaustavlja sumnjivo ponašanje. Na web-poslužiteljima može primjerice prepoznati da PHP-FPM pokreće ljusku. Budući da za PHP2Shell nema potvrđenih IOC-ova, takva je analiza ponašanja osobito važna. Znak upozorenja: web-poslužitelj pokreće ljusku →
Embargo: Embargo je dogovoreni rok u kojem pojedinosti ranjivosti ostaju povjerljive dok zakrpe ne budu spremne. Tako proizvođači i distribucije mogu pripremiti ažuriranja. Kod PHP2Shella su prema više izvješća pojedinosti postale javne prije isteka embarga; php.net je zato najavio zakrpe 20. 10. 2026. Zašto je PHP ranjivost postala poznata prije zakrpe →
End of Life: End of Life (EOL) znači da verzija softvera od proizvođača više ne dobiva ažuriranja, pa ni sigurnosne ispravke. PHP 8.1 i stariji od PHP projekta više ne dobivaju službena ažuriranja; za 7.4, 8.0 i 8.1 postoje samo minimalni backportovi izvornog koda. Sustavi s EOL softverom trebaju plan nadogradnje. PHP End of Life: rizici zastarjelih verzija →
Exploit: Exploit je kod ili postupak koji doista iskorištava konkretnu ranjivost. Čim se pojavi zakrpa, napadači je mogu analizirati i izvesti exploite. Zato se nakon objave zakrpe vrijeme do napada često znatno skraćuje. Vremenski prozor između zakrpe i napada →
expose_php: expose_php određuje otkriva li PHP svoju verziju u HTTP zaglavlju X-Powered-By. U produkciji bi postavka trebala biti Off kako napadači ne bi odmah vidjeli koja verzija PHP-a radi. To je zaštita informacija, a ne zamjena za ažuriranje. expose_php i Server zaglavlje: sakriti podatke o verziji →

F

Fail2ban: Fail2ban čita zapisničke datoteke i nakon ponovljenih neuspjelih pokušaja privremeno blokira IP adrese u vatrozidu. Tipična su područja primjene SSH, e-pošta i administratorske prijave web-stranica. Protiv distribuiranih napada s mnogo adresa pomaže samo ograničeno. Postaviti Fail2ban za web-poslužitelje →
FastCGI: FastCGI je protokol putem kojeg web-poslužitelj prosljeđuje zahtjeve trajno pokrenutim programskim procesima, primjerice PHP-FPM-u. Za razliku od klasičnog CGI-ja, za svaki se zahtjev ne pokreće novi proces. Budući da procesi obrađuju više zahtjeva jedan za drugim, važno je uredno ponovno pokretanje nakon ažuriranja. CGI i FastCGI: osnove →
Forenzika: IT forenzika metodično istražuje što se dogodilo nakon incidenta: kako je napadač ušao, što je učinio i koji su podaci pogođeni. Osnova su osigurane kopije nosača podataka, radne memorije i zapisnika. Rezultati su važni za obveze prijave, osiguranje i kaznenu prijavu. IT forenzika nakon napada na web-poslužitelj →
FPM pool: Pool je skupina PHP-FPM procesa s vlastitom konfiguracijom, vlastitim socketom i idealno vlastitim sistemskim korisnikom. Zaseban pool za svaku web-stranicu razdvaja stranice jednu od druge, pa provala u jednu stranicu ne dosegne izravno datoteke drugih. U poolu se postavke mogu čvrsto zadati putem php_admin_value. Izolacija PHP-FPM poolova po web-stranici →
FrankenPHP: FrankenPHP je moderan aplikacijski poslužitelj za PHP na osnovi web-poslužitelja Caddy. PHP je tamo izravno ugrađen, a u načinu rada worker aplikacija između zahtjeva ostaje u memoriji. FrankenPHP prema PHP timu spada u pogođene načine rada; nakon ažuriranja poslužitelj se mora ponovno pokrenuti s novim PHP-om. Zaštita FrankenPHP-a →

G

GDPR čl. 33: Čl. 33. GDPR-a obvezuje voditelje obrade da povredu zaštite osobnih podataka, ako je moguće u roku od 72 sata nakon saznanja, prijave nadležnom nadzornom tijelu. Obveza otpada samo ako vjerojatno ne postoji rizik za ispitanike. U pojedinačnom slučaju savjetuju službenici za zaštitu podataka ili odvjetnici. Obveza prijave prema GDPR-u: 72 sata nakon incidenta →
GDPR čl. 34: Čl. 34. GDPR-a uređuje obavješćivanje samih pogođenih osoba. Potrebno je kad povreda podataka vjerojatno ima za posljedicu visok rizik za njihova prava i slobode. Primjenjuje li se to, treba procijeniti sa službenicima za zaštitu podataka ili odvjetnicima. Obveza prijave prema GDPR-u: 72 sata nakon incidenta →
GHSA: GHSA je oznaka GitHub Security Advisoryja, odnosno sigurnosne objave u GitHubovoj bazi podataka. Mnogi open-source projekti, pa i PHP, tamo objavljuju svoje obavijesti uz CVE broj. Za PHP2Shell to su GHSA-w8hw-w9fx-j79w i GHSA-6wmf-4rv5-p3rp.

H

HSTS: HSTS (HTTP Strict Transport Security) je zaglavlje kojim web-stranica pregledniku priopćava da je određeno vrijeme otvara samo putem HTTPS-a. To sprječava svođenje veza na nešifrirani HTTP. Prije uključivanja HTTPS mora pouzdano raditi na svim pogođenim domenama. Sigurnosna zaglavlja za web-stranice: ispravno postavljanje →
.htaccess: Datoteke .htaccess su konfiguracijske datoteke po direktorijima za Apache i kompatibilne poslužitelje poput LiteSpeeda. CMS-ovi ih koriste za preusmjeravanja i zaštitu pristupa, a napadači za skrivena preusmjeravanja. Nginx .htaccess ne evaluira; zaštitna pravila tamo moraju ići u konfiguraciju poslužitelja. Sigurno konfigurirati Apache za PHP →

I

Image digest: Image digest je hash vrijednost (sha256) koja jednoznačno određuje sadržaj image-a kontejnera. Za razliku od taga poput php:8.3-fpm, koji se može premjestiti na nove buildove, digest se nikad ne mijenja. Tko image-e učvrsti putem digesta, mora ga nakon sigurnosnog ažuriranja svjesno ažurirati. Službeni PHP Docker image-i: tagovi, digesti i ponovna izgradnja →
Incident response (odgovor na incident): Incident response je uredna obrada sigurnosnog incidenta: prepoznati, obuzdati, osigurati tragove, očistiti, ponovno uspostaviti i naknadno obraditi. Utvrđen tijek sprječava da se u žurbi unište dokazi ili previde stražnja vrata. Važne su jasne odgovornosti i neprekinuta dokumentacija. Incident Response kod napada na poslužitelje →
ini_set(): ini_set() je PHP funkcija kojom skripta mijenja postavke tijekom rada. Što skripta smije mijenjati, ovisi o načinu promjene pojedine postavke. Budući da i zlonamjerni kod može pozvati ini_set(), zaštitne postavke pripadaju u konfiguraciju poslužitelja ili poola, a ne u kod aplikacije. php.ini objašnjen: struktura, razine i prednost →
IOC: IOC (Indicator of Compromise) su konkretni tragovi napada, primjerice nazivi datoteka, hash vrijednosti, IP adrese ili domene. Njima se sustavi mogu ciljano provjeriti na poznati napad. Za PHP2Shell nema objavljenih, potvrđenih IOC-ova; otkrivanje se temelji na analizi ponašanja. Jesam li već kompromitiran? Znakovi nakon PHP2Shella →
ISO 27001: ISO/IEC 27001 je međunarodna norma za sustave upravljanja informacijskom sigurnošću (ISMS). Zahtijeva uredno postupanje s rizicima, mjerama i poboljšanjima, uključujući upravljanje ranjivostima i incidentima. Tvrtke se prema njoj mogu certificirati. ISO 27001 i TISAX: što se tiče web-poslužitelja →
IT-Grundschutz: IT-Grundschutz njemačkog BSI-ja je metodologija s modulima i zahtjevima za informacijsku sigurnost u tvrtkama i tijelima. Postoje zasebni moduli primjerice za web-poslužitelje i web-aplikacije. Može se koristiti kao osnova za ISMS ili certifikaciju. CIS Benchmarks i BSI moduli za web-poslužitelje →

J

JIT: JIT (Just-in-Time compiler) često izvršavani PHP kod tijekom rada prevodi u strojni kod. Uveden je s PHP-om 8.0 i dio je OPcachea. Za uobičajene web-stranice dobitak u performansama obično je mali, a za računski zahtjevne zadatke veći. JIT i performanse u PHP-u 8 →

K

Kibernetičko osiguranje: Kibernetičko osiguranje ovisno o ugovoru pokriva troškove nakon napada, primjerice za forenziku, oporavak ili prekid poslovanja. Mnogi ugovori sadrže obveze poput pravodobnih ažuriranja i trenutne prijave štete. Što vrijedi u pojedinom slučaju, razjasnite sa svojim osigurateljem. Kibernetičko osiguranje: što vrijedi u slučaju štete →
Kontejner: Kontejner je izolirano izvršno okruženje koje pokreće aplikaciju sa svim ovisnostima iz image-a, primjerice s Dockerom. PHP u kontejneru dolazi iz image-a, a ne iz glavnog sustava. Ažuriranje na hostu ga stoga ne zakrpava; image treba ponovno izgraditi, a kontejner ponovno pokrenuti. Rad PHP-a u containerima →
Kriptorudar: Kriptorudar (kryptominer) je zlonamjerni softver koji na tuđim poslužiteljima izračunava kriptovalutu. Tipični su znakovi trajno veliko opterećenje procesora i nepoznati procesi. Rudar pokazuje da napadač može izvršavati kod; poslužitelj tada treba smatrati kompromitiranim. Kriptorudar na web-poslužitelju: znakovi i postupak →

L

Lanac nadzora dokaza (chain of custody): Lanac nadzora dokaza (chain of custody) neprekinuto dokumentira tko je i kada osigurao, predao i obradio dokaz. Dopunjen kontrolnim zbrojevima dokazuje da podaci nisu mijenjani. Bez te dokumentacije tragovi gube vrijednost pred sudom ili prema osigurateljima. IT forenzika nakon napada na web-poslužitelj →
Least privilege: Least privilege (načelo najmanjih prava) znači da svaki korisnik i svaki proces dobiva samo prava koja stvarno trebaju. Ako PHP radi s uskim pravima, napadač nakon provale može učiniti manje štete. To se odnosi na sistemske korisnike, prava datoteka, račune baza podataka i administratorske pristupe. Najmanje ovlasti: prava korisnika web-poslužitelja →
Lessons learned: Lessons learned je naknadna obrada incidenta: što se dogodilo, što je dobro prošlo, što se mora promijeniti? Cilj su konkretne mjere s odgovornim osobama i rokovima, bez traženja krivaca. Rezultati se ugrađuju u plan za hitne slučajeve, proces zakrpanja i obuke. Lessons learned: postati bolji nakon incidenta →
LFI: LFI (Local File Inclusion) postoji kad aplikacija uključuje lokalnu datoteku čiji putanju napadač može utjecati. Tako se mogu čitati konfiguracijske datoteke ili pod određenim uvjetima izvršiti ubačeni kod. Zaštitu pružaju čvrsti popisi dopuštenih vrijednosti umjesto naziva datoteka iz korisničkog unosa. Sprječavanje Local File Inclusiona u PHP-u: LFI i RFI →
LiteSpeed: LiteSpeed je web-poslužitelj koji je u velikoj mjeri kompatibilan s Apache konfiguracijama poput .htaccess i PHP povezuje putem vlastitog sučelja LSAPI. Raširen je kod pružatelja hostinga; OpenLiteSpeed je slobodna varijanta. LiteSpeed prema PHP timu spada u načine rada pogođene PHP2Shellom. LiteSpeed i LSAPI: ažuriranje PHP-a →

M

memory_limit: memory_limit ograničava koliko radne memorije smije zauzeti pojedina PHP skripta; zadano je 128 MB. Kad se granica dosegne, PHP prekida rad s pogreškom nedostatka memorije. Protiv CVE-2026-109618 php.net privremeno savjetuje memory_limit=-1, čvrsto postavljen, uz ograničenje memorije putem kontejnera ili cgroupa. Pravilno postaviti memory_limit →
mod_php: mod_php je PHP modul za Apache web-poslužitelj. PHP pritom radi izravno u Apacheovu procesu i uglavnom s njegovim korisničkim pravima. PHP tim rizik od PHP2Shella ocjenjuje najvišim upravo kod mod_php-a; tamo je pokazan exploit još prije nego što se uopće izvrši kod aplikacije. mod_php objašnjen: PHP u Apacheovu procesu →
ModSecurity: ModSecurity je raširen open-source WAF koji radi kao modul u Apacheu, Nginxu ili drugim web-poslužiteljima. Zahtjeve procjenjuje prema pravilima i može ih zapisivati ili blokirati. Najčešće se koristi zajedno s OWASP Core Rule Setom. Primijeniti ModSecurity i OWASP Core Rule Set →

N

Nadzor (monitoring): Nadzor (monitoring) je stalno praćenje sustava, primjerice dostupnosti, opterećenja, zapisničkih datoteka i promjena datoteka. Sigurnosni nadzor ciljano traži nepravilnosti poput novih PHP datoteka ili ljuski koje pokreće web-poslužitelj. Pomaže samo ako netko te poruke i pravodobno procjenjuje. Sigurnosni nadzor (security monitoring) web-poslužitelja →
Nginx: Nginx je raširen web-poslužitelj i reverse proxy. PHP ne izvršava sam, nego zahtjeve putem FastCGI-ja prosljeđuje PHP-FPM-u. Važna je konfiguracija koja PHP-u predaje samo prave PHP datoteke i izuzima direktorije za prijenose. Zaštita Nginxa s PHP-FPM-om →
NIS2: NIS2 je direktiva EU-a koja za mnoge tvrtke i ustanove propisuje obveze upravljanja rizicima i prijave sigurnosnih incidenata. Obuhvaća znatno više djelatnosti i veličina tvrtki od prethodnog propisa. Je li Vaša tvrtka obuhvaćena, treba razjasniti na temelju nacionalne provedbe i uz pravni savjet. NIS2 i sigurnost web-poslužitelja →

O

Ojačavanje (hardening): Ojačavanje znači postaviti sustav tako da pruža što manju napadnu površinu: samo potrebne usluge, uska prava, sigurne zadane postavke. Kod PHP poslužitelja tome pripadaju primjerice odvojeni poolovi, blokirane funkcije i zabrana izvršavanja PHP-a u direktorijima za prijenose. Ojačavanje ograničava štetu, ali ne zamjenjuje ažuriranja. Ojačavanje (hardening) PHP web-poslužitelja →
OPcache: OPcache je PHP-ov ugrađeni predmemorijski sustav za bytecode. Već prevedeni kod sprema u zajedničku memoriju kako se PHP datoteke ne bi pri svakom zahtjevu ponovno kompilirale. Nakon ažuriranja ili čišćenja predmemoriju treba isprazniti odnosno PHP ponovno pokrenuti, inače se stari kod može nastaviti izvršavati. OPcache objašnjen: PHP-ova predmemorija bytecodea →
open_basedir: open_basedir ograničava kojim direktorijima PHP skripte smiju pristupati datotečnim funkcijama. Na poslužiteljima s više web-stranica to sprječava da jedna stranica jednostavno čita datoteke druge. To nije potpuna izolacija; uz to idu odvojeni sistemski korisnici i FPM poolovi. open_basedir i izolacija po web-stranici →
Origin poslužitelj: Origin poslužitelj je stvarni web-poslužitelj iza CDN-a ili reverse proxyja. Ako je dostupan i izravno preko svoje IP adrese, napadači mogu zaobići zaštitu ispred njega. Zato origin treba prihvaćati samo veze s CDN-a ili proxyja. Cloudflare zaštitna pravila protiv PHP2Shella: što postižu, a što ne →
Osiguranje dokaza: Osiguranje dokaza znači osigurati tragove incidenta prije nego što se izgube čišćenjem, ponovnim pokretanjem ili ponovnom instalacijom. Tome pripadaju zapisničke datoteke, slike nosača podataka i, ovisno o slučaju, radna memorija. Stručni tisak nakon PHP2Shella savjetuje čuvanje zapisnika poslužitelja od 20. 10. 2026. Osigurajte dokaze prije nego ponovno postavite poslužitelj →
Out of Memory: Out of Memory označava stanje u kojem program ne dobiva više memorije i mora prekinuti rad. U PHP-u se to događa kad se prekorači memory_limit. Kod CVE-2026-109618 takav prekid može prekinuti PHP dok su podaci zahtjeva tek djelomično inicijalizirani. memory_limit i Out-of-Memory: što se događa iznutra →
OWASP CRS: OWASP Core Rule Set (CRS) slobodno je dostupan skup pravila za ModSecurity i kompatibilne WAF-ove. Prepoznaje tipične klase napada poput SQL injectiona ili command injectiona. Pravila treba prilagoditi aplikaciji, inače blokiraju i legitimne zahtjeve. Primijeniti ModSecurity i OWASP Core Rule Set →
OWASP Top 10: OWASP Top 10 redovito je ažuriran popis najvažnijih rizika za web-aplikacije koji izdaje neprofitna zaklada OWASP Foundation. Služi kao osnova za razvoj, provjere i obuke. Uz to OWASP nudi Cheat Sheets s konkretnim protumjerama.

P

PECL: PECL (PHP Extension Community Library) je direktorij PHP proširenja napisanih u C-u koja nisu dio standardnog opsega. Takva proširenja moraju odgovarati instaliranoj verziji PHP-a. Nakon promjene glavne verzije PHP-a često ih treba ponovno izgraditi ili zamijeniti. Razumijevanje PHP ekstenzija (proširenja) →
PHP: PHP je skriptni jezik koji se uglavnom izvodi na web-poslužiteljima i tamo generira web-stranice. Mnogi rašireni CMS-ovi i shop sustavi poput WordPressa, TYPO3-a ili Shopwarea napisani su u PHP-u. Ranjivost u PHP interpreteru stoga pogađa sve aplikacije koje na njemu rade, neovisno o njihovoj vlastitoj razini ažuriranja. Što je PHP? Programski jezik objašnjen →
php-cgi: php-cgi je PHP program za rad putem CGI-ja ili FastCGI-ja. Prema PHP timu spada u načine rada pogođene PHP2Shellom. Gdje se php-cgi još koristi, vrijedi provjeriti je li moguć prelazak na PHP-FPM. php-cgi: naslijeđeni rizik →
PHP-FPM: PHP-FPM (FastCGI Process Manager) je zasebna usluga koja upravlja PHP procesima u poolovima i putem FastCGI-ja preuzima zahtjeve od web-poslužitelja. Danas je uobičajen način rada uz Nginx i na mnogim Apache poslužiteljima. Nakon ažuriranja PHP-a PHP-FPM treba ponovno pokrenuti kako ne bi nastavili raditi stari procesi. PHP-FPM objašnjen: upravitelj procesa, poolovi i workeri →
php.ini: php.ini je središnja konfiguracijska datoteka PHP-a. Određuje ograničenja, sigurnosne postavke i postavke pogrešaka, primjerice memory_limit ili display_errors. Često za svaki SAPI (FPM, CLI, Apache) postoji zasebna php.ini koju treba održavati odvojeno. php.ini objašnjen: struktura, razine i prednost →
PHP2Shell: PHP2Shell je naziv za dvije kritične ranjivosti u samom PHP-u, CVE-2026-109618 i CVE-2026-109619, svaka s CVSS v4.0 9.2. Omogućuju daljinsko izvršavanje zlonamjernog koda bez prijave. Ispravljene su u PHP-u 8.5.12, 8.4.27, 8.3.36 i 8.2.35, objavljenima 21. 10. 2026. Što je PHP2Shell? Ranjivost jednostavno objašnjena →
php_admin_value: php_admin_value postavlja PHP postavku u FPM poolu ili u Apache konfiguraciji tako da je aplikacije ne mogu nadjačati putem ini_set() ili .htaccess. Za prekidače postoji php_admin_flag. php.net preporučuje taj put za privremene mjere protiv PHP2Shella, primjerice za memory_limit. php_admin_value: zaključati postavke od nadjačavanja →
Plan za hitne slučajeve: IT plan za hitne slučajeve određuje tko što radi u slučaju incidenta: kontakti, putovi odlučivanja, prvi koraci, ponovno pokretanje rada. Mora biti dostupan i izvan mreže za slučaj ispada sustava. Redovite vježbe pokazuju funkcionira li u stvarnom slučaju. Izrada IT plana za hitne slučajeve za web-poslužitelje →
Plesk: Plesk je raširen upravljački panel za web-poslužitelje kojim se po web-stranici postavljaju domene, verzije PHP-a i handleri. Donosi vlastite PHP pakete, ali može koristiti i PHP pakete distribucije. Kod backportova Plesk može i dalje prikazivati stariji broj poput 8.2.34 iako je zakrpano. Plesk poslužitelj: provjera PHP verzija i zakrpa →
post_max_size: post_max_size određuje koliki smije biti ukupni sadržaj POST zahtjeva; zadano je 8 MB. Kao privremenu mjeru protiv PHP2Shella php.net navodi 8M za web-stranice bez prijenosa datoteka i 32M uz prijenose. upload_max_filesize mora biti manji. Smisleno ograničiti post_max_size i upload_max_filesize →
Proof of Concept: Proof of Concept (PoC) je dokaz da se ranjivost može iskoristiti, često u obliku jednostavnog demonstracijskog koda. Služi proizvođačima i istraživačima za procjenu, ali napadačima može poslužiti kao predložak. Objavljeni PoC stoga u pravilu povećava hitnost zakrpanja.
Provjera integriteta: Kod provjere integriteta datoteke se uspoređuju s poznatim izvornim stanjem, najčešće putem kontrolnih zbrojeva. Mnogi CMS-ovi za to nude vlastite naredbe, primjerice za WordPress, Nextcloud ili Matomo. Prilagođene datoteke, prijenose i sadržaj baze podataka takva usporedba ne pokriva. Usporedba jezgrenih datoteka CMS-a s originalom →
Proširenje: Proširenje (extension) dopunjuje PHP funkcijama, primjerice za baze podataka, slike ili šifriranje. Proširenja rade u istom procesu kao PHP i imaju ista prava. Isključivanje nepotrebnih proširenja smanjuje napadnu površinu. Razumijevanje PHP ekstenzija (proširenja) →

R

Ransomware: Ransomware šifrira podatke i traži otkupninu za dešifriranje, često uz prijetnju objavom ukradenih podataka. Kompromitirani web-poslužitelj može biti ulazna točka. Najučinkovitija zaštita su odvojene, testirane sigurnosne kopije i plan za hitne slučajeve. Strategija sigurnosnih kopija za poslužitelje: kopije prema pravilu 3-2-1 →
Razina upozorenja: BSI kod sigurnosnih upozorenja svrstava stanje ugroze u razine koje su označene i bojom. Razina 3 (narančasta) označava poslovno kritičnu situaciju s mogućim teškim narušavanjem redovitog rada. Za PHP2Shell vrijedi razina upozorenja 3 / narančasta. BSI razina upozorenja narančasta: što razvrstavanje znači →
RCE: RCE (Remote Code Execution) znači da napadač na daljinu može izvršiti vlastiti kod na tuđem sustavu. Ako za to nije potrebna prijava, govori se o unauthenticated RCE-u, najtežoj klasi ranjivosti web-poslužitelja. S RCE-om napadač može čitati podatke, postavljati stražnja vrata i dalje zlouporabiti poslužitelj. Što je PHP2Shell? Ranjivost jednostavno objašnjena →
Reverse proxy: Reverse proxy prima zahtjeve s interneta i prosljeđuje ih jednom ili više poslužitelja iza sebe. Može preuzeti TLS, rasporediti opterećenje i poslužiti kao mjesto za pravila filtriranja ili WAF. Zaštitu pruža samo ako poslužitelji iza njega nisu uz to dostupni i izravno. Filtrirati zahtjeve za prijenos na rubu: prilike i rizici →
RFI: RFI (Remote File Inclusion) je varijanta u kojoj aplikacija učitava i izvršava kod s tuđe adrese. U PHP-u postavka allow_url_include=Off, koja je odavno zadana, sprječava uključivanje udaljenih datoteka. Stare aplikacije i konfiguracije treba provjeriti u tom pogledu. Sprječavanje Local File Inclusiona u PHP-u: LFI i RFI →
Root poslužitelj: Root poslužitelj je unajmljeni poslužitelj na kojem klijent ima puna administratorska prava. Tako i puna odgovornost za ažuriranja, ojačavanje i nadzor leži na klijentu. Pružatelj stavlja na raspolaganje samo hardver i mrežu. Samostalna zaštita root poslužitelja i vServera →

S

SAPI: SAPI (Server Application Programming Interface) je sučelje putem kojeg PHP komunicira sa svojim okruženjem, primjerice s Apacheom, PHP-FPM-om ili naredbenim retkom. Koji se SAPI koristi, određuje kako se PHP procesi pokreću, ponovno koriste i ponovno pokreću. Kod PHP2Shella je prema PHP timu pogođeno više načina rada, a mod_php nosi najveći rizik. SAPI objašnjen: kako PHP razgovara s web-poslužiteljem →
SEO spam: SEO spam su ubačene stranice, poveznice ili preusmjeravanja kojima napadači plasiraju tuđe ponude u tražilicama. Često manipulirani sadržaj vide samo tražilice ili posjetitelji koji dolaze s Googlea. Uz čišćenje nakon toga je potrebna provjera u Google Search Consoleu. SEO spam i tuđe stranice u Google indeksu →
serialize_handler: session.serialize_handler određuje u kojem formatu PHP sprema podatke sesije, primjerice php, php_binary ili php_serialize. Napomena o CVE-2026-115560 odnosi se samo na neuobičajenu konfiguraciju u kojoj se taj format mijenja tijekom rada i u kojoj je Session Upload Progress aktivan. Do sljedećeg izdanja s ispravcima pomaže session.upload_progress.enabled=0. CVE-2026-115560: napomena o Session Upload Progressu →
Sesija: Sesija povezuje više zahtjeva istog posjetitelja, primjerice za prijavu ili košaricu. PHP podatke sprema na strani poslužitelja, a pregledniku daje ID sesije, zadano u kolačiću PHPSESSID. Tko zna tuđi ID sesije, pod određenim uvjetima može nastupati kao taj korisnik. Sesije i kolačići u PHP-u →
session.upload_progress: Session Upload Progress je PHP funkcija koja napredak tekućih prijenosa datoteka sprema u sesiju; zadano je uključena. php.net privremeno savjetuje session.upload_progress.enabled=0 u php.ini, FPM poolu ili konfiguraciji poslužitelja, a zatim ponovno pokretanje svih workera. Prema stručnim izvješćima sama ta postavka ne zatvara obje PHP2Shell ranjivosti; ažuriranje ostaje obvezno. Isključiti session.upload_progress: ispravno i trajno →
SIEM: SIEM (Security Information and Event Management) središnje prikuplja zapisničke podatke iz mnogih sustava i procjenjuje ih u pogledu sigurnosnih događaja. Tako se prepoznaju veze koje se u pojedinačnim zapisnicima gube. SIEM treba održavana pravila i ljude koji obrađuju poruke. Sigurnosni nadzor (security monitoring) web-poslužitelja →
Sigurnosna kopija 3-2-1: Pravilo 3-2-1 preporučuje tri kopije podataka na dva različita medija za pohranu, od kojih je jedna na drugom mjestu. Barem jedna kopija ne bi smjela biti promjenjiva s poslužitelja, kako je napadači ne bi mogli obrisati ili šifrirati. Sigurnosna kopija vrijedi tek kad je oporavak testiran. Strategija sigurnosnih kopija za poslužitelje: kopije prema pravilu 3-2-1 →
Sigurnosna zaglavlja: Sigurnosna zaglavlja su HTTP zaglavlja odgovora koja pregledniku zadaju zaštitna pravila, primjerice Content-Security-Policy, Strict-Transport-Security ili X-Content-Type-Options. Štite posjetitelje od određenih napada u pregledniku. Protiv ranjivosti na poslužitelju poput PHP2Shella ne pomažu. Sigurnosna zaglavlja za web-stranice: ispravno postavljanje →
Skimming: Kod skimminga u web-shopovima napadači ubacuju JavaScript u blagajnu koji čita i šalje podatke o plaćanju i kupcima. Kod se često nalazi u datotekama teme, skriptama za praćenje ili unosima u bazi podataka. Kupci ništa ne primjećuju, a trgovac često tek na temelju obavijesti pružatelja usluga plaćanja. Hakirana web-trgovina? IT sigurnost za trgovce →
SQL injection: Kod SQL injectiona napadač putem unosa ubacuje vlastite naredbe za bazu podataka u aplikaciju. Tako se podaci mogu čitati ili mijenjati. Zaštitu pružaju pripremljeni upiti (prepared statements) s rezerviranim mjestima umjesto spojenih SQL tekstova. Sprječavanje SQL injectiona u PHP-u →
SSRF: SSRF (Server-Side Request Forgery) navodi aplikaciju da u ime napadača šalje zahtjeve na druge adrese, pa i na interne sustave. Tako postaju dostupne usluge koje su izvana zapravo zaštićene. Zaštitu pružaju popisi dopuštenih odredišta i blokiranje internih adresnih raspona. Spriječiti Server-Side Request Forgery (SSRF) u PHP-u →
Superglobals: Superglobals su varijable koje PHP stavlja na raspolaganje u svakoj skripti, primjerice $_GET, $_POST, $_COOKIE, $_FILES, $_SERVER i $_SESSION. Sadrže podatke aktualnog zahtjeva, koji većim dijelom potječu od posjetitelja. Sve u njima treba smatrati nepouzdanim i provjeravati. Superglobali: $_GET, $_POST, $_FILES i ostali →
sury.org: sury.org je repozitorij paketa Ondřeja Surýja s aktualnim i starijim verzijama PHP-a za Debian i Ubuntu. To je ponuda treće strane, a ne sigurnosni arhiv Debiana. Prema izvješćima tamo su stavljeni na raspolaganje buildovi za sve grane od 5.6 do 8.5. Repozitorij sury.org: PHP paketi iz izvora treće strane →

T

Threat hunting: Threat hunting je aktivno traženje napadača u vlastitoj mreži bez prethodnog upozorenja. Polazište su hipoteze, primjerice: je li proces web-poslužitelja od 20. 10. pokrenuo ljusku? Tako se pronalaze provale koje automatski alati propuštaju. Znak upozorenja: web-poslužitelj pokreće ljusku →
TISAX: TISAX je postupak provjere i razmjene za informacijsku sigurnost u automobilskoj industriji. Temelji se na katalogu zahtjeva Udruge njemačke automobilske industrije (VDA), a vodi ga ENX Association. Dobavljači njime prema proizvođačima dokazuju svoju razinu sigurnosti. ISO 27001 i TISAX: što se tiče web-poslužitelja →
TLS: TLS (Transport Layer Security) šifrira vezu između preglednika i poslužitelja; prepoznaje se po HTTPS-u. Trenutno se preporučuju TLS 1.2 i 1.3, a starije verzije protokola trebale bi biti isključene. TLS štiti podatke na putu, ali ne štiti od ranjivosti na samom poslužitelju. Ispravno konfigurirati TLS i HTTPS →
Type juggling: Type juggling je automatska pretvorba tipova u PHP-u, primjerice kod labave usporedbe s ==. Zbog toga vrijednosti mogu vrijediti kao jednake iako nisu, što postaje opasno kod provjere lozinki ili tokena. Zaštitu pružaju stroge usporedbe s === i hash_equals() za tajne vrijednosti. Type Juggling u PHP-u: labave usporedbe kao sigurnosni rizik →

U

Ugovor o obradi (AVV): Ugovor o obradi podataka (njemački AVV) prema čl. 28. GDPR-a potreban je kad pružatelj usluga u ime voditelja obrađuje osobne podatke ili im može pristupiti. To često vrijedi i za pružatelje hostinga, agencije i IT pružatelje usluga s pristupom poslužitelju. Ugovor među ostalim uređuje upute, zaštitne mjere i putove prijave. Obrada podataka u ime voditelja kad pružatelji pristupaju poslužitelju →
upload_max_filesize: upload_max_filesize ograničava veličinu pojedine učitane datoteke; zadano je 2 MB. Vrijednost mora biti manja od post_max_size jer je datoteka dio POST zahtjeva. Preširoko postavljene vrijednosti povećavaju napadnu površinu bez koristi. Smisleno ograničiti post_max_size i upload_max_filesize →
Upravljani poslužitelj: Kod upravljanog poslužitelja (managed server) pružatelj stavlja na raspolaganje zaseban poslužitelj i ugovorno preuzima dogovorene dijelove rada, često ažuriranja operacijskog sustava i PHP-a. Što točno spada u to, piše u ugovoru i jako se razlikuje među pružateljima. U slučaju sumnje odgovornost za zakrpe treba pisano potvrditi. Upravljani poslužitelj: razjasnite odgovornost →
.user.ini: Datoteke .user.ini su PHP postavke po direktorijima koje evaluiraju PHP-FPM i CGI. Njima operateri web-stranica bez pristupa poslužitelju mogu mijenjati pojedine vrijednosti, ali samo one koje PHP za to dopušta. Sigurnosno relevantne postavke poput session.upload_progress.enabled=0 protiv PHP2Shella prema php.net ne bi trebalo postavljati putem .user.ini. php.ini objašnjen: struktura, razine i prednost →

V

VdS 10000: VdS 10000 je smjernica organizacije VdS Schadenverhütung (njemačka organizacija za prevenciju šteta) za informacijsku sigurnost u malim i srednjim poduzećima. Jednostavnija je od ISO 27001 i prilagođena mogućnostima malih i srednjih poduzeća. Certifikacija prema njoj je moguća. VdS 10000: informacijska sigurnost za mala i srednja poduzeća →
Virtualno zakrpanje: Virtualno zakrpanje blokira napade na poznatu ranjivost prije aplikacije, najčešće pomoću WAF-a, bez izmjene ranjivog koda. Daje vremena dok pravo ažuriranje ne postane moguće. Kod PHP2Shella Cloudflare primjerice upozorava da pravila samo na temelju podataka zahtjeva nisu dovoljna; ažuriranje ostaje obvezno. WAF i virtualno zakrpanje za PHP →
Vremenska crta: Vremenska crta (timeline) kronološki slaže sve tragove incidenta: zapise, promjene datoteka, prijave, procese. Pokazuje kada je napad počeo i što se kojim redoslijedom dogodilo. Važna je jedinstvena vremenska zona, najbolje UTC. Izrada vremenske crte incidenta →
vServer: vServer (virtualni poslužitelj) je virtualno računalo na zajedničkom hardveru, s vlastitim operacijskim sustavom i najčešće root pristupom. Za sigurnost vrijedi isto kao kod root poslužitelja: ažuriranja i ojačavanje su stvar klijenta. Mnogi vServeri rade s unaprijed instaliranim panelima poput Plesk-a. Samostalna zaštita root poslužitelja i vServera →

W

WAF: WAF (Web Application Firewall) provjerava HTTP zahtjeve prije aplikacije i blokira poznate obrasce napada. Može raditi kao cloud usluga, kao proxy ili kao modul web-poslužitelja. Daje vremena, ali ne zamjenjuje ažuriranje, a zaobilazi se ako je poslužitelj dostupan i izravno. WAF i virtualno zakrpanje za PHP →
Web shell: Web shell je skripta koju napadači postave na web-poslužitelj kako bi njime upravljali putem preglednika. Često je mala, prikrivena i skrivena u direktorijima za prijenose ili predmemoriju. Web shell ostaje i nakon ažuriranja PHP-a ili CMS-a i mora se ciljano tražiti. Prepoznavanje i uklanjanje webshella →

X

XSS: XSS (Cross-Site Scripting) znači da se tuđi JavaScript putem web-stranice izvršava u pregledniku drugih posjetitelja. Tako se mogu preuzeti sesije ili pročitati uneseni podaci u obrascima. Zaštitu pružaju dosljedno kodiranje svih izlaza i Content Security Policy. Sprječavanje XSS-a u PHP-u: sigurna obrana od cross-site scriptinga →
XXE: XXE (XML External Entities) iskorištava činjenicu da XML parseri mogu učitavati vanjske reference u dokumentima. Time se pod određenim uvjetima mogu čitati datoteke s poslužitelja ili pokretati interni zahtjevi. Zaštitu pruža isključivanje učitavanja vanjskih entiteta pri obradi nepouzdanih XML podataka. Spriječiti XML External Entities (XXE) u PHP-u →

Z

ZAC: Središnje kontaktne točke za kibernetički kriminal (Zentrale Ansprechstellen Cybercrime, ZAC) njemačke policije specijalizirane su kontaktne točke za tvrtke i tijela koja su postala žrtve kibernetičkog napada. Postoje u svim saveznim zemljama i pri BKA-u (Savezni ured kriminalističke policije). Zaprimaju prijave i savjetuju o daljnjem postupanju. Podnošenje prijave: središnje kontaktne točke za kibernetički kriminal →
Zajednički hosting: Kod zajedničkog hostinga (shared hosting) mnogo klijenata dijeli poslužitelj kojim upravlja pružatelj hostinga. Pružatelj je odgovoran za PHP, operacijski sustav i web-poslužitelj, a klijent za svoju aplikaciju. Kod PHP2Shella to znači: kod pružatelja hostinga raspitati se o stanju zakrpe i provjeriti vlastitu web-stranicu na tragove. Shared hosting: što radi pružatelj, a što morate učiniti Vi →
Zakrpa: Zakrpa (patch) je ispravak proizvođača koji zatvara ranjivost u programskom kodu. Djeluje tek kad je instalirana i kad su svi pokrenuti procesi ponovno pokrenuti. Zakrpa ne uklanja već ubačeni zlonamjerni softver i ne dokazuje da se prije nije ništa dogodilo. Usluga PHP zakrpe: instalacija ažuriranja s ponovnim pokretanjem i dokazom →
Zend Engine: Zend Engine je jezgra PHP interpretera. Prevodi PHP kod u interne naredbe (opcodes), izvršava ih i upravlja memorijom. Pogreške u Zend Engineu utječu na svaku PHP aplikaciju i mogu se otkloniti samo ažuriranjem PHP-a. Zend Engine: srce PHP-a →
Zero-Day: Zero-Day je ranjivost koja se iskorištava ili je javno poznata prije nego što proizvođač pruži zakrpu. Operateri tada imaju nula dana pripreme. Do zakrpe pomažu samo privremene mjere, izolacija i nadzor. Vremenski prozor između zakrpe i napada →

Hitni kontakt

Svaki sat se računa. Pišite nam odmah.

Ukratko opišite sustav, verziju PHP-a i opažanje. Javit ćemo Vam se, razjasniti situaciju i raditi na daljinu dok incident nije zaključen i dokumentiran.

WhatsApp hitni slučaj Nazovite